
SH-T-0167-04Opština Vladičin Han
Pčinjski okrug, region Južne i Istočne Srbije
- Registracioni kod
SH-T-0167- Nosilac
- Opština Vladičin Han
- Idejno rešenje
- Nemanja Milosavljević, arhitekta i teolog
- Okrug
- Pčinjski okrug
- Region
- Region Južne i Istočne Srbije
- Eparhija
- Eparhija vranjska
- Zvanični sajt
- vladicinhan.org.rs
Skupština opštine Vladičin Han usvojila je Odluku o izgledu i upotrebi simbola opštine, kojom je opština dobila heraldički grb u tri nivoa — osnovni (mali), srednji i veliki — i kvadratni steg. Novi grb zamenio je dotadašnji pseudoheraldički amblem.
Autor idejnog rešenja je arhitekta i teolog Nemanja Milosavljević.
Blazon
U srebrnom štitu plavi stub i plava talasasta greda, a preko njih zlatna arhijerejska mitra i, iza nje, arhijerejski žezal i paterica, zlatni, ukršteni.
Štit nadvišen zlatnom bedemskom krunom bez merlona, okružen vencem od grana cera i bukve, sa belom trakom i natpisom „Vladičin Han”.
Štit sa bedemskom krunom pridržavaju desno Sveti knez Lazar, sa maketom crkve Svetog kneza Lazara u Vladičinom Hanu i zastavom Srbije, a levo vladika Pajsije u monaškoj odeždi, sa maketom hana i zastavom opštine na koplju sa krstom. Stoje na stenovitim uzvišenjima Grdeličke klisure, između njih teče Morava, a iza je planina Kukavica. Ispod je traka sa natpisom „1207 — Vladičin Han — 1878”.
Kvadratni steg koji ponavlja polje štita: na srebrnoj osnovi plavi stub i talasasta greda, a preko njih zlatna mitra, žezal i paterica.
Simbolika i značenje
Plavi stub predstavlja Južnu Moravu, a talasasta greda njene pritoke Vrlu i Kalimanku; zajedno obrazuju krst, kakav čini i ušće ovih reka na području opštine, i ujedno označavaju pravoslavnu veru. Arhijerejska znamenja podsećaju na vladiku Pajsija, po kome opština nosi ime.
Bedemska kruna bez merlona odgovara opštinama od 10.000 do 25.000 stanovnika, a venac od cera i bukve šumovitom i brdovitom području. Sveti knez Lazar je zaštitnik varoši, čijom slikom dominira crkva njemu posvećena; vladika Pajsije, sa maketom hana, podseća na nastanak naselja kao konaka za putnike i karavanje. Godina 1207. označava ulazak ovog područja u srednjovekovnu srpsku državu Nemanjića, a 1878. u savremenu Srbiju.








