Veliki grb — Opština Vladičin Han
Veliki grb
SH-T-0167-04
Teritorijalna heraldika

Opština Vladičin Han

Pčinjski okrug, region Južne i Istočne Srbije

Registracioni kod
SH-T-0167
Nosilac
Opština Vladičin Han
Idejno rešenje
Nemanja Milosavljević, arhitekta i teolog
Okrug
Pčinjski okrug
Region
Region Južne i Istočne Srbije
Eparhija
Eparhija vranjska
Zvanični sajt
vladicinhan.org.rs

Skupština opštine Vladičin Han usvojila je Odluku o izgledu i upotrebi simbola opštine, kojom je opština dobila heraldički grb u tri nivoa — osnovni (mali), srednji i veliki — i kvadratni steg. Novi grb zamenio je dotadašnji pseudoheraldički amblem.

Autor idejnog rešenja je arhitekta i teolog Nemanja Milosavljević.

Blazon

Osnovni grb

U srebrnom štitu plavi stub i plava talasasta greda, a preko njih zlatna arhijerejska mitra i, iza nje, arhijerejski žezal i paterica, zlatni, ukršteni.

Srednji grb

Štit nadvišen zlatnom bedemskom krunom bez merlona, okružen vencem od grana cera i bukve, sa belom trakom i natpisom „Vladičin Han”.

Veliki grb

Štit sa bedemskom krunom pridržavaju desno Sveti knez Lazar, sa maketom crkve Svetog kneza Lazara u Vladičinom Hanu i zastavom Srbije, a levo vladika Pajsije u monaškoj odeždi, sa maketom hana i zastavom opštine na koplju sa krstom. Stoje na stenovitim uzvišenjima Grdeličke klisure, između njih teče Morava, a iza je planina Kukavica. Ispod je traka sa natpisom „1207 — Vladičin Han — 1878”.

Steg

Kvadratni steg koji ponavlja polje štita: na srebrnoj osnovi plavi stub i talasasta greda, a preko njih zlatna mitra, žezal i paterica.

Simbolika i značenje

Plavi stub predstavlja Južnu Moravu, a talasasta greda njene pritoke Vrlu i Kalimanku; zajedno obrazuju krst, kakav čini i ušće ovih reka na području opštine, i ujedno označavaju pravoslavnu veru. Arhijerejska znamenja podsećaju na vladiku Pajsija, po kome opština nosi ime.

Bedemska kruna bez merlona odgovara opštinama od 10.000 do 25.000 stanovnika, a venac od cera i bukve šumovitom i brdovitom području. Sveti knez Lazar je zaštitnik varoši, čijom slikom dominira crkva njemu posvećena; vladika Pajsije, sa maketom hana, podseća na nastanak naselja kao konaka za putnike i karavanje. Godina 1207. označava ulazak ovog područja u srednjovekovnu srpsku državu Nemanjića, a 1878. u savremenu Srbiju.

Ranija znamenja

  1. do 2016.Ranije znamenje

    Amblem istovetan onome iz 2016, osim što je na počasnom mestu štita imao mali grb Srbije — dvoglavog belog orla sa štitom sa četiri ocila. Pošto heraldička pravila ne dopuštaju upotrebu državnog grba u znamenjima lokalne samouprave, amblem je 2016. godine nezvanično izmenjen.

  2. od 2016.Amblem bez državnog grba

    Pseudoheraldički amblem: u glavi štita na crvenom polju ime opštine; u dnu talasi Južne Morave i bela konstrukcija Starog mosta, iznad mosta, na zelenoj osnovi, plodovi kruške i jabuke, a nad njima četvrtina plavog zupčanika, simbol industrije, iz koje se širi srebrni zrakasti snop. Zastava je imala srebrnu osnovu sa amblemom u sredini.

Naselja 51

  • Balinovce
  • Bačvište
  • Belanovce
  • Beliševo
  • Bogoševo
  • Brestovo
  • Vladičin Han
  • Vrbovo
  • Garinje
  • Gornje Jabukovo
  • Gramađe
  • Dekutince
  • Donje Jabukovo
  • Dupljane
  • Žitorađe
  • Zebince
  • Jagnjilo
  • Jastrebac
  • Jovac
  • Kalimance
  • Kacapun
  • Koznica
  • Kopitarce
  • Kostomlatica
  • Kržince
  • Kukavica
  • Kunovo
  • Lebet
  • Lepenica
  • Letovište
  • Ljutež
  • Mazarać
  • Manajle
  • Manjak
  • Mrtvica
  • Ostrovica
  • Polom
  • Prekodolce
  • Priboj
  • Ravna Reka
  • Rdovo
  • Repince
  • Repište
  • Ružić
  • Solačka Sena
  • Srneći Dol
  • Stubal
  • Suva Morava
  • Tegovište
  • Urvič
  • Džep

Izvori