Srednji grb — Grad Vršac
Srednji grb
Teritorijalna heraldika

Grad Vršac

Južnobanatski okrug, region Vojvodine

Nosilac
Grad Vršac
Okrug
Južnobanatski okrug
Region
Region Vojvodine
Eparhija
Eparhija banatska
Zvanični sajt
vrsac.com

Grad Vršac koristi svoj tradicionalni grb: mali grb u obliku štita i srednji grb u obliku okruglog pečata sa latinskim natpisom „SIGILLUM PRIVILEGIAT COMMUNITATIS VERSCHEZ” i godinom 1804, kada je Vršac postao varoš. Grb prikazuje pejzaž: brdo sa kulom i vinogradima, a nad kulom ruku sa sabljom i odsečenom glavom. Zastava je bela, sa znamenjem u sredini.

Blazon

Štit

U plavom polju zeleno brdo sa vinogradima, na čijem je vrhu srebrna kula tvrđave sa zupcima, a iznad nje ruka u crvenom rukavu koja drži sablju na koju je nabijena odsečena glava; na padini brda crkva i kuća, u podnožju varoš sa crkvama i kućama crvenih krovova, a u dnu štita zlatna polja ispred izlomljene ograde.

Zastava

Bela zastava sa znamenjem grada u sredini.

Ranija znamenja

  1. 1939Istorijski prikaz

    Sličica iz albuma „Grbovi Jugoslavije”, koji je 1939. u Zagrebu izdala „Kava Hag”, sa natpisom „VRŠAC” prikazuje isti pejzažni motiv: brdo sa kulom i vinogradima, ruku sa sabljom iznad kule i varoš u podnožju.

  2. 1941–1944 (?)Ranija zastava (nepotvrđena)

    U Selovoj (Széll) knjizi za Vršac (Versec) je zabeležena zastava isečena na plava i bela polja u obliku zrakova (gironi). Nije jasno da li su zastave iz te knjige bile samo predlozi ili su formalno propisane; ako je korišćena, to je bilo najduže od 1941. do 1944. godine.

Istorijska znamenja

Kartice sa grbovima gradova koje je između dva svetska rata izdavala firma Kaffee HAG — dragoceno svedočanstvo o tome kako su gradski grbovi izgledali u Kraljevini.

Naselja 24

  • Vatin
  • Veliko Središte
  • Vlajkovac
  • Vojvodinci
  • Vršac
  • Vršački Ritovi
  • Gudurica
  • Zagajica
  • Izbište
  • Jablanka
  • Kuštilj
  • Mali Žam
  • Malo Središte
  • Markovac
  • Mesić
  • Orešac
  • Pavliš
  • Parta
  • Potporanj
  • Ritiševo
  • Sočica
  • Straža
  • Uljma
  • Šušara

Izvori