Srednji grb — Grad Sombor
Srednji grb
Teritorijalna heraldika

Grad Sombor

Zapadnobački okrug, region Vojvodine

Nosilac
Grad Sombor
Usvojen
17. februar 2002. (grb, zastava i Dan grada)
Odluka
Odluka Skupštine opštine Sombor od 17. februara 2002; grb i zastava propisani su i Statutom Grada Sombora od 30. avgusta 2008. (član 10)
Okrug
Zapadnobački okrug
Region
Region Vojvodine
Eparhija
Eparhija bačka
Zvanični sajt
sombor.rs

Grad Sombor koristi istorijski grb u više oblika, kao mali grb (štit), srednji grb sa šlemom, krunom i lavom u čelenci i pečatnu varijantu sa kružnim natpisom, kao i zastavu u vodoravnom i uspravnom obliku. Grb, zastava i Dan grada usvojeni su u Skupštini opštine 17. februara 2002., a Statut Grada iz 2008. za zvanični simbol utvrđuje istorijski grb onakav kakav je opisan u Privilegijalnoj povelji o slobodnom i kraljevskom gradu Somboru. Godina 1749. u natpisu pečata podseća na vreme kada je Sombor dobio status slobodnog i kraljevskog grada. Zastava je bela, sa grbom u obliku pečata u sredini.

Blazon

Štit

U crvenom polju, na zelenom tlu, srebrna tvrđava sa otvorenom kapijom zatvaranom gvozdenom rešetkom i višom središnjom zupčastom kulom, sa po jednom nižom kulom sa svake strane; zidovi imaju puškarnice, a pri vrhu zupčasti venac. Iz gornjeg prozora sa desne strane pruža se ruka u crvenom rukavu sa sabljom uperena ka zlatnoj osmokrakoj zvezdi u gornjem uglu, a iz prozora sa leve strane istaknuta je plava zastava sa lastavičjim repom, na kojoj je zlatna brojka „3” između dve spojene lovorove grančice. Pred kapijom stoje dva stražara: desni u plavom suknenom odelu, sa crnom pandurskom šubarom, u crnim čizmama i sa starinskom teškom puškom, a levi u plavoj bluzi, crvenim čakširama i zlatnim čizmama, sa crvenom mađarskom kapom i isukanom sabljom podignutom ukoso.

Kruna

Na srednjem grbu nad štitom je turnirski šlem sa vizirom i zlatnom krunom, iza koje se uzdiže lav prirodne boje, isplaženog jezika i podignutog repa, koji u šapama drži isukanu sablju i plavu zastavu sa lastavičjim repom. Plašt od hrastovog lišća na crtežu je crven i zlatan, dok ga statut opisuje u srebrnoj i crvenoj boji.

Traka

Na pečatnoj varijanti srednji grb stoji u kružnom okviru sa natpisom „SIGILLUM REGIAE LIBERAEQUE CIVITATIS ZOMBORIENSIS 1749”.

Zastava

Bela zastava razmere 2:3, sa grbom u obliku pečata u sredini, uokvirenim kružnim natpisom „SIGILLUM REGIAE LIBERAEQUE CIVITATIS ZOMBORIENSIS 1749” ispisanim zlatnim slovima; prečnik okvira iznosi 45% dužine zastave. Grb je položen u pravcu duže strane zastave, a na uspravnoj zastavi može stajati uspravno.

Znamenja u upotrebi

Ranija znamenja

  1. 1941–1944 (?)Ranija zastava (nepotvrđena)

    U Selovoj (Széll) knjizi o imenima, grbovima i zastavama ugarskih gradova za Sombor je zabeležena zastava sa šest vodoravnih crvenih i belih pruga. Nije jasno da li je reč o predlogu ili o zvanično propisanoj i korišćenoj zastavi; ako je korišćena, najverovatnije je to bilo od 1941. do 1944. godine.

  2. 1960-e (?)Pojednostavljeni grb

    U Ćirićevoj „Heraldici” iz 1988. prikazan je grb Sombora iz tog vremena, korišćen otprilike od 1960-ih: zadržan je samo štit, bez zastave, ruke sa sabljom i stražara, a osmokraka zvezda zamenjena je petokrakom.

Naselja 16

  • Aleksa Šantić
  • Bački Breg
  • Bački Monoštor
  • Bezdan
  • Gakovo
  • Doroslovo
  • Kljajićevo
  • Kolut
  • Rastina
  • Riđica
  • Svetozar Miletić
  • Sombor
  • Stanišić
  • Stapar
  • Telečka
  • Čonoplja

Izvori