Veliki grb — Grad Banja Luka
Veliki grb
Teritorijalna heraldika

Grad Banja Luka

Regija Banja Luka, Republika Srpska

Nosilac
Grad Banja Luka
Usvojen
20. jul 2017.
Autori
Dragomir Acović i Ljubodrag Grujić
Nivoi grba
osnovni, srednji i veliki
Regija
Regija Banja Luka
Entitet
Republika Srpska
Zvanični sajt
banjaluka.rs.ba

Grb Grada Banje Luke u tri nivoa — osnovni, srednji i veliki — izradili su heraldičari Dragomir Acović i Ljubodrag Grujić, a Skupština grada usvojila ga je 20. jula 2017. Time je Banja Luka, posle četiri godine bez zvaničnog znamenja, dobila grb u skladu sa pravilima heraldike. Prethodni grb, u upotrebi od 1992, Ustavni sud Republike Srpske proglasio je 2013. neustavnim.

Blazon

Štit

Podeljeno: gore u crvenom srebrni kameni bedem ozidan crnim spojnicama, u sredini sa dvospratnom kulom lučno otvorene kapije, sa po jednim crnim prozorom na spratovima i piramidalnim srebrnim krovom sa naglašenom strehom, a sa obe strane po jedna manja jednospratna kula sa prozorom i istim krovom; dole u srebru plavi suočeni kljunovi dva čamca — dajaka iz bokova štita; preko svega talasasta plava greda iznad istog takvog pruta.

Kruna

Srednji grb: štit krunisan zlatnom kameno ozidanom bedemskom krunom sa četiri vidljiva merlona i dijademom.

Čuvari

Veliki grb: desno Petar Kočić u tamnosivom redengotu s početka XX veka, levo ban Svetislav Milosavljević u fraku sa odlikovanjima i lentom, u prirodnim bojama. Oba drže drveni jarbol okovan zlatom sa kvadratnim stegom — desno Republike Srpske, levo Banje Luke — opšivenim zlatnim resama; koplja ovenčana zlatnim trnovim vencem.

Postament

Rukovet zlatnog lišća divljeg kestena prepletenog sa zelenim lisnatim grančicama lipe.

Zastava

Kvadratni steg istovetne sadržine kao štit osnovnog grba.

Simbolika i značenje

Bedem sa kulama predstavlja tvrđavu Kastel, jezgro grada, a talasasta greda reku Vrbas. Dajaci — tradicionalni vrbaski čamci — vezuju grad za reku i njene običaje. Čuvari su dva lika banjalučke istorije: pisac i narodni tribun Petar Kočić i ban Svetislav Milosavljević, graditelj moderne Banje Luke u vreme Vrbaske banovine. Lišće kestena podseća na banjalučke aleje.

Ranija znamenja

  1. 1920-ihPrvi pokušaj

    Prvi predlog gradskog grba nastao je posle ujedinjenja: u bojama plavo–belo–crveno, sa talasastom gredom za Vrbas, utvrđenim gradom za Kastel i polumesecom sa zvezdom, pod bedemskom krunom. Predlog heraldičara Viktora Antuna Duišina, koji je naslikala Vera Bojničić, nikada nije ozbiljnije razmatran.

  2. 1974–1992Amblem socijalističkog razdoblja

    Statutom iz 1974. Banja Luka dobija amblem: zeleni štit oivičen belom trakom, sa spomeničkim motivom, zidinama Kastela i rekom Vrbas, i crvenom zvezdom petokrakom u gornjem levom uglu.

  3. 1992–2013Grb iz 1992.

    Posle konkursa 1992. grad dobija znak u obliku štita: plavo polje oivičeno zlatnom trakom, sa vizurom Banskog dvora, listom kestena, Kastelom i stilizovanim Vrbasom, a u sredini temelji Saborne crkve sa crvenim krstom i ocilima. Ustavni sud Republike Srpske proglasio ga je 20. februara 2013. neustavnim, jer ne izražava nasleđe svih građana.

  4. 2017Novi grb

    Posle dva neuspela konkursa gradonačelnik se obratio Dragomiru Acoviću, koji je sa Ljubodragom Grujićem i stručnom komisijom izradio današnji grb. U usvojenoj verziji iz srednjeg grba uklonjena je fasada Banskog dvora, a iz velikog figura jazavca, dok je postamentu dodato lišće lipe.